Naslovna fotografija: Wikimedia Commons
Stanične i izvanstanične tekućine
-stanične (intracelularne)
-izvanstanične (ekstracelularne)
-međustanične tekućine i krvna plazma
-karakteristike staničnih tekućina: sadrže ione kalija, magnezija i fosfatne ione, bjelančevine, pH faktor iznosi 7,0
-karakteristike izvanstaničnih tekućina: sadrže ione natrija, klora i hidrogenkarbonatne ione, pH faktor iznosi 7,4
-fiziološka otopina > infuzija
homeostaza je ravnotežno stanje u ljudskom organizmu pri kojemu su krvni tlak, tjelesna temperatura, pH vrijednost krvi normalnih vrijednosti.
-izotonična otopina > osmotski tlak
-voda čini 60% tijela, potrebno je unositi 2.5L vode dnevno, metabolička voda nastaje u organizmu, izlučivanjem vode (mokraćom, znojenjem) izlučuju se i štetne tvari
-alkaloza: proces pri kojemu se u krvnoj plazmi povećava pH zbog prevelikog gubitka (povraćanje) tjelesnih kiselina (npr. želučane kiseline)
-acidoza: proces pri kojemu se u krvnoj plazmi snižava pH zbog povećane količine tjelesnih kiselina u organizmu.
Krv
Krv- gusta viskozna crvena tekućina koja teče krvožilnim sustavom, 5 L u ljudskom organizmu
– prijenosno sredstvo: (CO2 i O2), vitamini, hranjive tvari, hormoni; regulacija tjelesne temperature; obrana organizma
Krvna plazma- čini 60% krvi (hematokrit čini preostalih 40%).
Krvne bjelančevine: albumini – održavaju osmotski tlak, prenose tvari, puferi; održavaju pH krvi
globulini – obrambena uloga – imunoglobulini
fibrinogen – sudjeluje u zgrušavanju krvi
Krvni serum – ekstrakt krvi iz kojega je uklonjen fibrinogen, dodaje se antikoagulans kako se ekstrakt ne bi zgrušao
Sedimentacija = brzina taloženja krvnih tjelešaca (povećana sedimentacija uzrokovana je upalnim stanjem organizma)
Hemostaza = zaustavljenje krvarenja.
Eritrociti
-crvene krvne stanice bikonkavnog oblika
-najbrojnije u krvi (5.2 x 1012 /L), kod žena ih ima manje (zbog menstruacija)
-nemaju jezgre, životni vijek iznosi 120 dana
-prenose CO2 i O2
-bjelančevina hemoglobin zove se još i krvni pigment
-na jednu bjelančevinu hemoglobina mogu se vezati četiri molekule kisika (oksihemoglobin) ili četiri molekule ugljikovog dioksida (karbaminoglobin)
-eritrocit se raspada u slezeni, a hemoglobin u jetri
-nakon raspadanja hemoglobina nastaje bilirubin (koji se izlučuje mokraćom) i željezo koje se reciklira i ponovno sintetizira
-sterkobilin > produkt razgradnje molekule hema (iz hemoglobina) > žučni pigment
-urobilin > produkt razgradnje molekule hema (iz hemoglobina) > daje mokraći žutu boju
Leukociti
-polimorfonuklearni granulociti: bazofilni (0.5 – 1%)
eozinofilni (1 – 3%)
neutrofilni (45 – 75%)
-mononuklearni agranulociti: monociti (3 – 7%)
limfociti T i B (25 – 30%)
DKS – diferencijalna krvna slika > pokazuje količinu krvnih tjelešaca u krvi
Trombociti
-krvne pločice, zgrušavaju krv
-nastaju raspadanjem megakariocita
-u krvi ih ima 300 x 109 /L
-ameboidno kretanje
Dijapedeza je kretanje sastavnih elemenata krvi kroz stijenku žile u ekstravaskularni prostor.
Kemotaksija je sposobnost pokretnih stanica da prepoznaju odgovarajući kemijski gradijent i da na njega odgovore usmjerenim kretanjem.
Fagocitoza je proces unošenja čestica u stanicu.
Hematopoeza – stvaranje krvnih stanica.
Centri za stvaranje krvnih stanica:
-koštana moždina (prsna kost, rebra, lopatice, zdjelica)
-timus – prsna žlijezda u kojoj sazrijevaju limfociti (T)
-slezena – skladište krvi i krvnih stanica
-limfni čvorovi – nakupine limfnog tkiva
-hemacitoblast – matična krvotvorna stanica
Bolesti krvožilnog sustava:
-anemija ili slabokrvnost je slaba opskrbljenost stanica kiskom
-hemofilija je nemogućnost zgrušavanja krvi
-leukemijom nazivamo veliko povećanju nenormalnih leukocita u cirkulirajućoj krvi
Krvne grupe
-aglutinacija – sljepljivanje eritrocita i stvaranje ugrušaka
-hemoliza – raspadanje eritrocita
-antigeni (aglutinogeni) su bjelančevine na membranama eritrocita
-krvne grupe: A,B,AB i 0.
-u krvnoj plazmi se nalaze potutijela ili aglutinini
-krvna grupa A sadrži: aglutinogen A i aglutinin anti-B
-krvna grupa B sadrži: aglutinogen B i aglutinin anti-A
-krvna grupa AB sadrži: aglutinogene A i B, te nema aglutinina
-krvna grupa 0 sadrži: aglutinine anti-A i anti-B, te nema aglutinogene
-Rh faktor: pozitivan (posjeduje Rh antigen) i negativan
-hematolitička bolest novorođenčadi (fetalna eritroblastoza) – zbog aglutinacije i hemolize jetra i slezena proizvode i otpuštaju u krvotok nezrele eritrocite, tzv. eritroblaste. Do ovakvog poremećaja dolazi kada plod u majčinoj utrobi Rh-pozitivan, a majka je Rh-negativna. Organizam majke počinje proizvoditi anti-Rh aglutinine koji preko posteljice ulaze u krvotok djeteta. Ovakav poremećaj najčešći je kod druge trudnoće jer tek onda u organizmu majke postoje velike količine ant-Rh aglutinina.
Srce i krvožilni sustav
Kardiovaskularni sustav zadužen je za optok krvi i cirkulaciju.
-krvožilni sustav sastoji se od arterija, vena i kapilara (žile)
–srce je mišićni organ, kod muškaraca teži oko 300 g, a kod žena 220 g
-smješten je u središnjem dijelu prsnog koša, između plućnih krila – perikard
-građen je od srčanog mišićnog tkiva (miokard)
-oko srca nalazi se ovojnica koja se zove osrčje ili perikard
-građa srca: 2 pretklijetke (atriji), 2 klijetke (ventrikule), 2 atrioventrikularna zaliska (valvule)
-razlikujemo mali ili plućni krvotok i veliki krvotok
-plućne vene (3-5); oksigenirana i deoksigenirana krv
-tok malog krvotoka: krv ulazi u desnu klijetku iz koje kontrakcijom ulazi u plućnu arteriju. Krv kreće prema plućima i tamo se odvija izmjena plinova (ugljikov dioksid i kisik). Nakon izmjene plinova krv prolazi plućnom venom i ulazi u lijevu pretklijetku.
-koronarni (nutritivni) krvotok – opskrbljuje srce hranjivim tvarima i kisikom, vegetativni živčani sustav upravlja nad nutritivnim krvotokom
-jetreni krovotok – sastoji se od jetrene arterije (koja opskrbljuje jetru hranjivim tvarima), portalne vene (vena portae) koja povezuje jetru sa slezenom i trbušnom venom. Krv koja se filtrira u jetri izlazi kroz donju šuplju venu i tako nastavlja dalje kroz krvotok.
-mehanika rada srca: razdoblje relaksacije (dijastola), razdoblje kontrakcije (sistola)
-automacija srca (počevši od prvog podražaja prema kraju):
1. sinus-atrijski čvor (SA čvor)
2. atrio-ventrikularni čvor (AV čvor)
3. Purkinjeova vlakna
4. Hissov snop
-simpatikus (ubrzva rad srca, adrenalin), parasimpatikus (usporava rad srca, neurohormon noradrenalin)
-puls = bilo
-krvni tlak je pritisak krvi na stjenke arterija
-venski zalisci
-elektrokardiogram (EKG) je uređaj koji bilježi električnu aktivnost srca u stvarnom vremenu, P-val pokazuje sistolu pretklijetki, QRS kompleks sistolu ventrikula, a T-val repolarizaciju ventrikula.
Bolesti srca i krvožilnog sustava
Arteroskleroza – ovapnjenje krvnih žila; kalcifikacija krvnih žila; smanjenje promjera i taloženje kolesterola.
Aneurizma – proširenje stjenke arterije
Srčani udar – infarkt miokarda. Uzrokuje ga tromb, odnosno arteroskleroza u žilama koronarnog krvotoka, što uzrokuje neopskrbljenost dijela srčanog mišića i njegovo odumiranje.
By-pass ili premosnica je ugradnja nove krvne žile kojom se može premostiti začepljena krvna žila kako bi se omogućio normalan protok krvi i opskrbljenost srca svim potrebnim tvarima.
Peacemaker ili elektrostimulator je uređaj koji se ugrađuje u tijelo kako bi omogućio normalan rad srca, tj. kako bi ispravio simptome bradikardije (nizak broj otkucaja srca) ili tahikardije (visok broj otkucaja srca).
Hipotenzija – niski arterijski krvni tlak (90/60 mmHg)
Hipertenzija – visoki arterijski krvni tlak (140/95 mmHg)
