Naslovna fotografija: Human Anatomy Atlas


SUSTAV SPOLNIH ORGANA

  • omogućuje razmnožavanje i stvaranje potomstva
  • pubertet – razdoblje spolnog sazrijevanja čovjeka
  • primarna i sekundarna obilježja puberteta:
  • fizičke promjene: (u dječaka) mutacija glasa, povećanje mišićne mase, rast brade i dlaka, rast spolnih organa, (u djevojčica) rast dojki, rast dlaka oko spolnih organa, stvaranje potkožnog sloja masnog tkiva
  • fiziološke promjene: (u dječaka) proizvodnja sperme, polucije, (u djevojčica) menstruacije

MUŠKI SPOLNI ORGANI:

  • vanjski: penis (spolni ud), mošnja (skrotum)
  • unutarnji: mokraćno-spolna cijev, sjemenovod, testisi, prostata

TESTISI

  • muške parne spolne žlijezde, nalaze se u mošnji
  • građeni su od sjemenih kanalića i intersticijskih (Leydigovih) stanica.
  • gonadotropni hormoni iz adenohipofize stimuliraju intersticijsko stimulacijske (ICSH) hormone za sintezu novih hormona (androgenih i testosterona) i folikulostimulacijske (FSH) hormone za spermatogenezu
  • pasjemenici (epididymis); obavijaju sjemenike i u njima sazrijevaju spermiji gdje dobivaju pokretljivost, djelomično se pohranjuju i dobivaju hranu
  • kriptorhizam – poremećaj nespuštenih testisa

SJEMENOVOD

  • cijev koja povezuje sjemenike sa prostatom
  • nakon izlaska iz prostate se spaja sa mokraćnom cijevi
  • sadrži hranjive tvari za transport spermija

PROSTATA

  • kestenjača, bulbouretalne (Cowperove) žlijezde)
  • sustav od tri muške spolne žlijezde
  • omogućuje potpuno sazrijevanje spermija
  • proizvodi sjemeni sekret koji sadrži fruktozu, aminokiseline i enzime
  • sjemeni sekret je lužnata tekućina čiji je pH 7-8, ta lužnatost omogućuje neutralizaciju kiselih sokova i sluzi u rodnici žene prilikom oplodnje

SPOLNI UD (PENIS)

  • građen je od spužvastog tkiva, cjevastog je oblika
  • služi za izlučivanje mokraće i izbacivanje sperme u ženske spolne organe
  • glavić penisa (glans penis) sadrži mnogo živčanih osjetilnih stanica koje prilikom spolnog čina omogućuju povećani protok krvi kroz penis (erekcija)
  • erekcija omogućuje ulazak penisa u rodnicu žene
  • prepucij – kožna prevlaka na glaviću penisa
  • fimoza – suženje prepucija

SPERMA

  • alkalična mliječna tekućina
  • sadrži fruktozu, aminokiseline, enzime i limunsku kiselinu
  • spermiji – spolne muške stanice
  • dijelovi: glava, vrat i rep
  • glava (akrosom), veličine 60 μm sadrži enzim akrozim koji otapa pelucidnu ovojnicu jajne stanice
  • vrat – građen od centriola i mitohondrija
  • prosječni ejakulat (izljev sperme) u muškaraca iznosi oko 3,5 mL
  • 1 mL ejakulata sadrži 120 milijuna spermija
  • ukoliko taj izljev sadrži manje od 20 milijuna spermija, muškaraca smatramo sterilnim

BOLESTI MUŠKOG SPOLNOG SUSTAVA

  • rak prostate
  • rak testisa
  • kriptorhizam
  • upale (higijenske zbog nečišćenja smegme), prehlada; upala mokraćne cijevi i mjehura

ŽENSKI SPOLNI ORGANI:

  • vanjski: stidnica (vulva), klitoris (dražica)
  • unutarnji: rodnica (vagina), cerviks (grlić maternice), maternica, jajovodi, jajnici (ovariji)

JAJNICI (OVARIJI)

  • ženske parne spolne žlijezde
  • nalaze se u trbušnoj šupljini iznad gornjeg ruba maternice)
  • gonadotropni hormoni (GTH) potiču lučenje luteinizacijskih hormona (LH) koji sintetiziraju estrogen i progesteron, te folikulostimulacijskih hormona (FSH) koji uzrokuju proizvodnju jajnih stanica

JAJOVODI

  • parni organi (po jedan za svaki jajnik)
  • organi cjevastog oblika sa ljevkastim proširenjima prema ovarijima
  • građeni su od trepetljikavog epitela koji omogućuje prijenos jajne stanice od jajnika do maternice
  • luče sluzavi sekret koji hrani jajnu stanicu

MATERNICA (UTERUS)

  • plosnati organ sa debelim mišićnim stijenkama (miometrij)
  • dužine 6-7 cm i težine 50 g prije oplodnje, može sezati i do 50 cm i težine 1,5 kg
  • smještena u trbušnoj šupljini između mokraćnog mjehura i rektuma
  • građena od dna, tijela i grlića (cervix)
  • unutarnja stijenka maternice (endometrij) u trudnoći stvara posteljicu (placentu), dok tijekom menstruacijskog ciklusa se zadebljava i ljušti što uzrokuje krvarenje

RODNICA (VAGINA)

  • elastična cjevasta tvorevina duljine 7 do 11 cm
  • povezuje vrat maternice sa vanjskim spolovilom
  • vrlo fleksibilna i rastezljiva tokom trudnoće za koje stvara porođajni kanal
  • sadrži himen – opnu koja štiti otvor rodnice

DRAŽICA (KLITORIS)

  • neparni ženski spolni organ izgrađen od spužvastog tkiva
  • sadrži puno osjetilnih stanica koje uzrokuju zadovoljstvo prilikom spolnog čina
  • analogna muškom spolnom organu (penisu)

STIDNICA (VULVA)

  • vanjskih ženskih spolni organ
  • sastoji se od velikih i malih usana, otvora rodnice, otvora mokraćne cijevi i dražice)

JAJNA STANICA

  • tijekom života tijelo žene proizvede 400 – 500 jajašaca
  • nastaje pod utjecaje FSH hormona i oogenezom zametne stanice
  • stadiji razvoja: primarni folikul, sekundarni folikul, Graafov mjehurić
  • razdoblje ovulacije: spuštanje jajne stanice u maternicu
  • zbog prevelikog tlaka, Graafov Mjehurić puca preko trepetljikavog epitela putuje prema maternici
  • žuto tijelo (corpus luteum) je stanično tijelo koje se nalazi oko jajne stanice i upija masti i žuti pigment lutein, a sintetizira progesteron i estrogen
  • bijelo tijelo (corpus albicans) nastaje raspadanjem žutog tijela ispuštanjem masti i pigmenata, 12 dana nakon ovulacije ukoliko nije došlo do oplodnje. Vezivno tkivo potom ispunjava mjesto bijelog tijela i stvara ožiljak na jajniku.

MENSTRUACIJSKI CIKLUS

  • ili ovulacijski ciklus je periodički mjesečni ciklus
  • kod žena se javlja pojavom menarhe (prve menstruacije) i traje sve do razdoblja klimakterija
  • traje prosječno oko 28 dana
  • razlikujemo tri faze:
    1. FOLIKULARNA FAZA – je faza pri kojoj dolazi do ljuštenja unutarnje stijenke maternice i pojave krvarenja. U to vrijeme počinje se razvijati nova jajna stanica
    2. OVULACIJSKA FAZA – je faza u kojoj dolazi do pucanja Graafovog folikula i izbacivanja jajne stanice u jajovod (2-3 dana)
    3. SEKRECIJSKA FAZA – faza pri kojoj jajnici povećavaju sekreciju hormona estrogena i progesterona, zadebljanje stijenki maternice (endometrija) za prihvat embrija, pri kraju faze ljuštenje i menstruacija
  • neposredno prije ovulacije bazalna temperatura tijela žene se povećava za otprilike 0,2 do 0,4 stupnja celzija. Na praćenju bazalne temperature se bazira Knaus-Oginova kontracepcijska metoda.

BOLESTI ŽENSKOG SPOLNOG SUSTAVA

  • rak jajnika
  • rak grlića maternice
  • rak dojke

KONTRACEPCIJSKE METODE

  • kontracepcijske pilule
  • spirala (unutar materični sustav)
  • kondom
  • dijafragma
  • spermicidna sredstva
  • vazektomija (sterilizacija)
  • apstinencija

OPLODNJA

  • ili fertilizacija
  • započinje spajanjem spermija i jajne stanice u 1/3 jajovoda
  • spermij akrozimom otapa zonu pelucida jajne stanice i penetrira, nakon toga jajna stanica se zadebljava i sprječava ulazak drugi spermija
  • u vremenu ovulacije žena je sposobna zatrudnjeti, spermij je aktivan 12 – 72 h, dok je jajna stanica aktivna 24 – 48 h nakon ovulacije
  • oplođena jajna stanica ili zigota potom putuje u maternicu 4-5 dana i tamo se spaja sa unutarnjom stijenkom maternice (endometrijom) gdje dalje nastavlja rast i razvoj
  • STADIJI RAZVOJA:
    1. zigota (oplođena jajna stanica)
    2. brazdanje (miotičke diobe zigote)
    3. morula (dud; murva, 32-64 stanice, puna kugla)
    4. blastula (pojava embrioblasta i trofoblasta)
    5. gastrula (pojava zametnih listića)
  • zametni listići:
    • EKTODERM – razvitak kože, živčanih stanica
    • MEZODERM – razvitak srca, žila, kostiju, slezene, mišića
    • ENDODERM – razvitak pluća, gušterače, probavnih organa
  • plod se do 3. mjeseca naziva embrij, a potom fetus
  • posteljica (placenta) – tvorevina izgrađena od trofoblasta i decidua stanica maternice
  • opskrbljuje fetus hranjivim tvarima preko iz majčinog organizma
  • krvotok majke i zametka se ne miješaju već do izmjene dolazi u posebnim proširenjima u endometriju koje nazivamo lakunama
  • iz embrioblasta se razvijaju embrionalne ovojnice: žumančana vreća, alantois, korion i amnion (vodenjak)
  • porođaj – odvija se približno 280 dana nakon posljednje menstruacije
  • razlikujemo tri porođajna doba:
    1. prvo porođajno doba: pritisak glave djeteta na vrat maternice uzrokuje podražaje koji aktiviraju lučenje hormona oksitocina koji uzrokuje pojavu ritmičnih kontrakcija mišića u tijelu majke (trudovi) čime dolazi do pucanja vodenjaka (amniona)
    2. drugo porođajno doba: čini istiskivanje ploda iz maternice kroz porođajni kanal uz pomoć ritmičnih kontrakcija maternice
    3. treće porođajno doba: ljuštenje placenta, pad razine oksitocina, estrogena i progesterona, početak laktacije uz pomoć hormona prolaktina, lučenje kolostruma (dojenje)
  • babinje – razdoblje oporavka koje traje 4 – 5 tjedana

ŽIVČANI SUSTAV

  • obavlja nadzornu ulogu u organizmu, kontrolira kontrakcije mišića, održavanje ravnoteže i izlučivanje hormona radi održavanja homeostaze
  • živčani sustav ima nadzornu, regulatornu, koordinativnu ulogu
  • glija stanice – nadomještaju i hrane oštećene živčane stanice, ispunjavaju stanični međuprostor
  • živčani sustav djelimo na:
    1. osjetni (senzorni) i motorički (pokretački)
    2. središnji i periferni
    3. voljni i autonomni
  • NEURON je osnovna građevna jedinica živčanog sustava
  • živčana stanica je građena:  –
    • od dendrita (kratkih izdanaka) koji primaju živčane impulse
    • staničnog tijela sa jezgrom i jezgricom
    • aksona (dugog izdanka)
    • sinapse
  • AKSON – je dugi izdanak neurona koji prosljeđuje živčane impulse
    • Schwannova tjelešca koja se nalaze u aksonu izgrađuju mijelinsku ovojnicu
    • mijelinska ovojnica omogućuje promjenu električnog potencijala na stijenkama aksona I skokovito prenošenje električnih impulse
    • Ranvierovi prstenovi (suženja) su područja na aksonu koja imaju konstantan el. potencijal

Kako se prenose električni impulsi?

  1. električni podražaj u obliku longitudinalnog vala kreće iz staničnog tijela neurona
  2. unutarnja strana membrane ima membranski (neutralni potencijal) koji iznosi -70 mV, širenjem vala membrana biva podražena što uzrokuje ulazak velikog broja natrijevih kationa sa vanjske strane membrane unutra
  3. membranski se potencijal naglo mijenja u pozitivnom smjeru sa -70 mV na +30 mV, ta nagla promjena je aktivni potencijal, ili tzv. faza depolarizacija koja poput domino efekta pronosi živčani impuls duž aksona
  4. nakon faze depolarizacije nastupa faza repolarizacije pri kojoj natrij-kalijske crpke izbacuju katione ponovno izvan membrane aksona

SINAPSA – je veza između krajeva aksona jednog i dendrita drugog neurona

  • razlikujemo pokretačke (ekscitacijske) i potiskivačke (inhibicijske)
  • kemijskim putem prenosi podražaj između živčanih stanica
  • neurotransmiteri koje sintetiziraju neuroni preko sinaptičke pukotine prenose podražaj
  • dopamin, noradrenalin, GABA i još 50 drugih kemijskih spojeva služe kao neurotransmiteri
  • neurotransmiteri difundiraju preko membrana aksona i vežu se na receptore na membranama dendrita

 SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV

  • čine mozak i leđna moždina
  • mozak se sastoji od velikog mozga, malog mozga, međumozga (moždanog debla) i produljene moždine

VELIKI MOZAK

  • smješten je u lubanjskoj šupljini
  • veliki mozak građen je od dvije polutke (hemisfere) međusobno povezane žuljevitim tijelom,
  • izvana je građen od sive tvari, a iznutra od bijele
  • razlikujemo čeoni, sljepoočni, tjemeni i zatiljni režanj (lobus)
  • kora velikog mozga omogućuje pamćenje i pohranu informacija (trenutno, kratkotrajno i dugoročno)
  • u velikom mozgu se nalaze centri za govor, računanje, emocije, kreativnost itd.
  • evolucijski najmlađi i najnapredniji dio mozga
  • likvor omeđuje mozak, hrani ga i čuva od udaraca (suspenzija)

MALI MOZAK

  • nalazi se ispod velikog mozga u lubanjskoj jami
  • također je građen od dvije hemisfere i moždanih vijuga (nabora)
  • u njemu se nalaze centri koji održavaju ravnotežu i važni su za motoriku i pokrete
  • održava tonus (napetost) mišića i sudjeluje u izvođenju brzih usklađenih pokreta

MEĐUMOZAK (MOŽDANO DEBLO)

  • dio mozga koji se nalazi u sredini lubanje, ispod dviju hemisfera velikog mozga
  • sadrži talamus i hipotalamus (centar koji je iznimno važan je nadzire rad endokrinog sustava, kontrolira izlučivanje različitih vrsta hormona i sudjeluje u održavanju homeostaze)

PRODULJENA MOŽDINA

  • je izdanak moždanog debla
  • izvana je građena od bijele, a iznutra od sive tvari
  • u njoj se nalaze centri za održavanje krvnog tlaka, disanja i rada srca
  • evolucijski najstariji dio mozga
  • nastavlja se na kralježničnu moždinu

LEĐNA (KRALJEŽNIČNA) MOŽDINA

  • dio središnjeg živčanog sustava
  • nije dio mozga
  • iznutra je građena od sive tvari, a izvana od bijele
  • nalazi se unutar kralježnice, te „pliva“ u cerebro-spinalnom likvoru
  • provodi informacije (električne impulse) od mozga prema perifernim živcima i obrnuto

PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV

  • čine ga 12 pari moždanih živaca
  • čine ga 31 par živaca kralježnične moždine (8 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 1 trtični)
  • svaki par živaca ima prednji i stražnji živac, prednji nazivamo motorički, a stražnji osjetni živac
  • nesvjesni dio perifernog ž. sustava zove se još autonomni živčani sustav
  • autonomni živčani sustav čine simpatički i parasimpatički krug živaca
  • simpatikus ubrzava rad srca, inhibira lučenje sline, probavu, luči adrenalin, potiče ejakulaciju
  • parasimpatikus usporava rad srca, potiče širenje crijeva i probavu, steže dušnice, uzrokuje erekciju

Refleksi – brze, nesvjesne, svrsishodne, nenaučene motoričke reakcije na primljeni podržaj bez sudjelovanja kore velikog mozga.

  • refleksni luk – čine osjetilni i motorički neuron te međuneuron
  • prirodni refleksi su gutanje, kašljanje, kihanje itd.
Olovka
Hej ljudi! Ovo je Olovka - naš kolektivni simbol za sve autore koji su pripomogli u pisanju ovoga teksta.

    Svidjet će vam se

    Ostavi komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *