SKRIPTA IZ BIOLOGIJE: SUSTAV SPOLNIH ORGANA, RAZMNOŽAVANJE, KONTRACEPCIJA, ŽIVČANI SUSTAV

Naslovna fotografija: Human Anatomy Atlas

SUSTAV SPOLNIH ORGANA

• omogućuje razmnožavanje i stvaranje potomstva
• pubertet – razdoblje spolnog sazrijevanja čovjeka
• primarna i sekundarna obilježja puberteta:
• fizičke promjene: (u dječaka) mutacija glasa, povećanje mišićne mase, rast brade i dlaka, rast spolnih organa, (u djevojčica) rast dojki, rast dlaka oko spolnih organa, stvaranje potkožnog sloja masnog tkiva
• fiziološke promjene: (u dječaka) proizvodnja sperme, polucije, (u djevojčica) menstruacije

MUŠKI SPOLNI ORGANI:

• vanjski: penis (spolni ud), mošnja (skrotum)
• unutarnji: mokraćno-spolna cijev, sjemenovod, testisi, prostata

TESTISI

• muške parne spolne žlijezde, nalaze se u mošnji
• građeni su od sjemenih kanalića i intersticijskih (Leydigovih) stanica.
• gonadotropni hormoni iz adenohipofize stimuliraju intersticijsko stimulacijske (ICSH) hormone za sintezu novih hormona (androgenih i testosterona) i folikulostimulacijske (FSH) hormone za spermatogenezu
• pasjemenici (epididymis); obavijaju sjemenike i u njima sazrijevaju spermiji gdje dobivaju pokretljivost, djelomično se pohranjuju i dobivaju hranu
• kriptorhizam – poremećaj nespuštenih testisa

SJEMENOVOD

• cijev koja povezuje sjemenike sa prostatom
• nakon izlaska iz prostate se spaja sa mokraćnom cijevi
• sadrži hranjive tvari za transport spermija

PROSTATA

• kestenjača, bulbouretalne (Cowperove) žlijezde)
• sustav od tri muške spolne žlijezde
• omogućuje potpuno sazrijevanje spermija
• proizvodi sjemeni sekret koji sadrži fruktozu, aminokiseline i enzime
• sjemeni sekret je lužnata tekućina čiji je pH 7-8, ta lužnatost omogućuje neutralizaciju kiselih sokova i sluzi u rodnici žene prilikom oplodnje

SPOLNI UD (PENIS)

• građen je od spužvastog tkiva, cjevastog je oblika
• služi za izlučivanje mokraće i izbacivanje sperme u ženske spolne organe
• glavić penisa (glans penis) sadrži mnogo živčanih osjetilnih stanica koje prilikom spolnog čina omogućuju povećani protok krvi kroz penis (erekcija)
• erekcija omogućuje ulazak penisa u rodnicu žene
• prepucij – kožna prevlaka na glaviću penisa
• fimoza – suženje prepucija

SPERMA

• alkalična mliječna tekućina
• sadrži fruktozu, aminokiseline, enzime i limunsku kiselinu
• spermiji – spolne muške stanice
• dijelovi: glava, vrat i rep
• glava (akrosom), veličine 60 μm sadrži enzim akrozim koji otapa pelucidnu ovojnicu jajne stanice
• vrat – građen od centriola i mitohondrija
• prosječni ejakulat (izljev sperme) u muškaraca iznosi oko 3,5 mL
• 1 mL ejakulata sadrži 120 milijuna spermija
• ukoliko taj izljev sadrži manje od 20 milijuna spermija, muškaraca smatramo sterilnim

BOLESTI MUŠKOG SPOLNOG SUSTAVA

• rak prostate
• rak testisa
• kriptorhizam
• upale (higijenske zbog nečišćenja smegme), prehlada; upala mokraćne cijevi i mjehura

ŽENSKI SPOLNI ORGANI:

• vanjski: stidnica (vulva), klitoris (dražica)
• unutarnji: rodnica (vagina), cerviks (grlić maternice), maternica, jajovodi, jajnici (ovariji)

JAJNICI (OVARIJI)

• ženske parne spolne žlijezde
• nalaze se u trbušnoj šupljini iznad gornjeg ruba maternice)
• gonadotropni hormoni (GTH) potiču lučenje luteinizacijskih hormona (LH) koji sintetiziraju estrogen i progesteron, te folikulostimulacijskih hormona (FSH) koji uzrokuju proizvodnju jajnih stanica

JAJOVODI

• parni organi (po jedan za svaki jajnik)
• organi cjevastog oblika sa ljevkastim proširenjima prema ovarijima
• građeni su od trepetljikavog epitela koji omogućuje prijenos jajne stanice od jajnika do maternice
• luče sluzavi sekret koji hrani jajnu stanicu

MATERNICA (UTERUS)

• plosnati organ sa debelim mišićnim stijenkama (miometrij)
• dužine 6-7 cm i težine 50 g prije oplodnje, može sezati i do 50 cm i težine 1,5 kg
• smještena u trbušnoj šupljini između mokraćnog mjehura i rektuma
• građena od dna, tijela i grlića (cervix)
• unutarnja stijenka maternice (endometrij) u trudnoći stvara posteljicu (placentu), dok tijekom menstruacijskog ciklusa se zadebljava i ljušti što uzrokuje krvarenje

RODNICA (VAGINA)

• elastična cjevasta tvorevina duljine 7 do 11 cm
• povezuje vrat maternice sa vanjskim spolovilom
• vrlo fleksibilna i rastezljiva tokom trudnoće za koje stvara porođajni kanal
• sadrži himen – opnu koja štiti otvor rodnice

DRAŽICA (KLITORIS)

• neparni ženski spolni organ izgrađen od spužvastog tkiva
• sadrži puno osjetilnih stanica koje uzrokuju zadovoljstvo prilikom spolnog čina
• analogna muškom spolnom organu (penisu)

STIDNICA (VULVA)

• vanjskih ženskih spolni organ
• sastoji se od velikih i malih usana, otvora rodnice, otvora mokraćne cijevi i dražice)

JAJNA STANICA

• tijekom života tijelo žene proizvede 400 – 500 jajašaca
• nastaje pod utjecaje FSH hormona i oogenezom zametne stanice
• stadiji razvoja: primarni folikul, sekundarni folikul, Graafov mjehurić
• razdoblje ovulacije: spuštanje jajne stanice u maternicu
• zbog prevelikog tlaka, Graafov Mjehurić puca preko trepetljikavog epitela putuje prema maternici
• žuto tijelo (corpus luteum) je stanično tijelo koje se nalazi oko jajne stanice i upija masti i žuti pigment lutein, a sintetizira progesteron i estrogen
• bijelo tijelo (corpus albicans) nastaje raspadanjem žutog tijela ispuštanjem masti i pigmenata, 12 dana nakon ovulacije ukoliko nije došlo do oplodnje. Vezivno tkivo potom ispunjava mjesto bijelog tijela i stvara ožiljak na jajniku.

MENSTRUACIJSKI CIKLUS

• ili ovulacijski ciklus je periodički mjesečni ciklus
• kod žena se javlja pojavom menarhe (prve menstruacije) i traje sve do razdoblja klimakterija
• traje prosječno oko 28 dana
• razlikujemo tri faze:
  1. FOLIKULARNA FAZA – je faza pri kojoj dolazi do ljuštenja unutarnje stijenke maternice i pojave krvarenja. U to vrijeme počinje se razvijati nova jajna stanica
  2. OVULACIJSKA FAZA – je faza u kojoj dolazi do pucanja Graafovog folikula i izbacivanja jajne stanice u jajovod (2-3 dana)
  3. SEKRECIJSKA FAZA – faza pri kojoj jajnici povećavaju sekreciju hormona estrogena i progesterona, zadebljanje stijenki maternice (endometrija) za prihvat embrija, pri kraju faze ljuštenje i menstruacija
• neposredno prije ovulacije bazalna temperatura tijela žene se povećava za otprilike 0,2 do 0,4 stupnja celzija. Na praćenju bazalne temperature se bazira Knaus-Oginova kontracepcijska metoda.

BOLESTI ŽENSKOG SPOLNOG SUSTAVA

• rak jajnika
• rak grlića maternice
• rak dojke

KONTRACEPCIJSKE METODE

• kontracepcijske pilule
• spirala (unutar materični sustav)
• kondom
• dijafragma
• spermicidna sredstva
• vazektomija (sterilizacija)
• apstinencija

OPLODNJA

• ili fertilizacija
• započinje spajanjem spermija i jajne stanice u 1/3 jajovoda
• spermij akrozimom otapa zonu pelucida jajne stanice i penetrira, nakon toga jajna stanica se zadebljava i sprječava ulazak drugi spermija
• u vremenu ovulacije žena je sposobna zatrudnjeti, spermij je aktivan 12 – 72 h, dok je jajna stanica aktivna 24 – 48 h nakon ovulacije
• oplođena jajna stanica ili zigota potom putuje u maternicu 4-5 dana i tamo se spaja sa unutarnjom stijenkom maternice (endometrijom) gdje dalje nastavlja rast i razvoj
• STADIJI RAZVOJA:
  1. zigota (oplođena jajna stanica)
  2. brazdanje (miotičke diobe zigote)
  3. morula (dud; murva, 32-64 stanice, puna kugla)
  4. blastula (pojava embrioblasta i trofoblasta)
  5. gastrula (pojava zametnih listića)
• zametni listići:
  • EKTODERM – razvitak kože, živčanih stanica
  • MEZODERM – razvitak srca, žila, kostiju, slezene, mišića
  • ENDODERM – razvitak pluća, gušterače, probavnih organa
• plod se do 3. mjeseca naziva embrij, a potom fetus

• posteljica (placenta) – tvorevina izgrađena od trofoblasta i decidua stanica maternice
• opskrbljuje fetus hranjivim tvarima preko iz majčinog organizma
• krvotok majke i zametka se ne miješaju već do izmjene dolazi u posebnim proširenjima u endometriju koje nazivamo lakunama
• iz embrioblasta se razvijaju embrionalne ovojnice: žumančana vreća, alantois, korion i amnion (vodenjak)

• porođaj – odvija se približno 280 dana nakon posljednje menstruacije
• razlikujemo tri porođajna doba:
  1. prvo porođajno doba: pritisak glave djeteta na vrat maternice uzrokuje podražaje koji aktiviraju lučenje hormona oksitocina koji uzrokuje pojavu ritmičnih kontrakcija mišića u tijelu majke (trudovi) čime dolazi do pucanja vodenjaka (amniona)
  2. drugo porođajno doba: čini istiskivanje ploda iz maternice kroz porođajni kanal uz pomoć ritmičnih kontrakcija maternice
  3. treće porođajno doba: ljuštenje placenta, pad razine oksitocina, estrogena i progesterona, početak laktacije uz pomoć hormona prolaktina, lučenje kolostruma (dojenje)
• babinje – razdoblje oporavka koje traje 4 – 5 tjedana

ŽIVČANI SUSTAV

• obavlja nadzornu ulogu u organizmu, kontrolira kontrakcije mišića, održavanje ravnoteže i izlučivanje hormona radi održavanja homeostaze
• živčani sustav ima nadzornu, regulatornu, koordinativnu ulogu
• glija stanice – nadomještaju i hrane oštećene živčane stanice, ispunjavaju stanični međuprostor
• živčani sustav djelimo na:
  1. osjetni (senzorni) i motorički (pokretački)
  2. središnji i periferni
  3. voljni i autonomni
• NEURON je osnovna građevna jedinica živčanog sustava
• živčana stanica je građena:  –
  • od dendrita (kratkih izdanaka) koji primaju živčane impulse
  • staničnog tijela sa jezgrom i jezgricom
  • aksona (dugog izdanka)
  • sinapse

• AKSON – je dugi izdanak neurona koji prosljeđuje živčane impulse
  • Schwannova tjelešca koja se nalaze u aksonu izgrađuju mijelinsku ovojnicu
  • mijelinska ovojnica omogućuje promjenu električnog potencijala na stijenkama aksona I skokovito prenošenje električnih impulse
  • Ranvierovi prstenovi (suženja) su područja na aksonu koja imaju konstantan el. potencijal

Kako se prenose električni impulsi?

1. električni podražaj u obliku longitudinalnog vala kreće iz staničnog tijela neurona
2. unutarnja strana membrane ima membranski (neutralni potencijal) koji iznosi -70 mV, širenjem vala membrana biva podražena što uzrokuje ulazak velikog broja natrijevih kationa sa vanjske strane membrane unutra
3. membranski se potencijal naglo mijenja u pozitivnom smjeru sa -70 mV na +30 mV, ta nagla promjena je aktivni potencijal, ili tzv. faza depolarizacija koja poput domino efekta pronosi živčani impuls duž aksona
4. nakon faze depolarizacije nastupa faza repolarizacije pri kojoj natrij-kalijske crpke izbacuju katione ponovno izvan membrane aksona

SINAPSA – je veza između krajeva aksona jednog i dendrita drugog neurona

• razlikujemo pokretačke (ekscitacijske) i potiskivačke (inhibicijske)
• kemijskim putem prenosi podražaj između živčanih stanica
• neurotransmiteri koje sintetiziraju neuroni preko sinaptičke pukotine prenose podražaj
• dopamin, noradrenalin, GABA i još 50 drugih kemijskih spojeva služe kao neurotransmiteri
• neurotransmiteri difundiraju preko membrana aksona i vežu se na receptore na membranama dendrita

 SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV

• čine mozak i leđna moždina
• mozak se sastoji od velikog mozga, malog mozga, međumozga (moždanog debla) i produljene moždine

VELIKI MOZAK

• smješten je u lubanjskoj šupljini
• veliki mozak građen je od dvije polutke (hemisfere) međusobno povezane žuljevitim tijelom,
• izvana je građen od sive tvari, a iznutra od bijele
• razlikujemo čeoni, sljepoočni, tjemeni i zatiljni režanj (lobus)
• kora velikog mozga omogućuje pamćenje i pohranu informacija (trenutno, kratkotrajno i dugoročno)
• u velikom mozgu se nalaze centri za govor, računanje, emocije, kreativnost itd.
• evolucijski najmlađi i najnapredniji dio mozga
• likvor omeđuje mozak, hrani ga i čuva od udaraca (suspenzija)

MALI MOZAK

• nalazi se ispod velikog mozga u lubanjskoj jami
• također je građen od dvije hemisfere i moždanih vijuga (nabora)
• u njemu se nalaze centri koji održavaju ravnotežu i važni su za motoriku i pokrete
• održava tonus (napetost) mišića i sudjeluje u izvođenju brzih usklađenih pokreta

MEĐUMOZAK (MOŽDANO DEBLO)

• dio mozga koji se nalazi u sredini lubanje, ispod dviju hemisfera velikog mozga
• sadrži talamus i hipotalamus (centar koji je iznimno važan je nadzire rad endokrinog sustava, kontrolira izlučivanje različitih vrsta hormona i sudjeluje u održavanju homeostaze)

PRODULJENA MOŽDINA

• je izdanak moždanog debla
• izvana je građena od bijele, a iznutra od sive tvari
• u njoj se nalaze centri za održavanje krvnog tlaka, disanja i rada srca
• evolucijski najstariji dio mozga
• nastavlja se na kralježničnu moždinu

LEĐNA (KRALJEŽNIČNA) MOŽDINA

• dio središnjeg živčanog sustava
• nije dio mozga
• iznutra je građena od sive tvari, a izvana od bijele
• nalazi se unutar kralježnice, te „pliva“ u cerebro-spinalnom likvoru
• provodi informacije (električne impulse) od mozga prema perifernim živcima i obrnuto

PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV

• čine ga 12 pari moždanih živaca
• čine ga 31 par živaca kralježnične moždine (8 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 1 trtični)
• svaki par živaca ima prednji i stražnji živac, prednji nazivamo motorički, a stražnji osjetni živac
• nesvjesni dio perifernog ž. sustava zove se još autonomni živčani sustav
• autonomni živčani sustav čine simpatički i parasimpatički krug živaca
• simpatikus ubrzava rad srca, inhibira lučenje sline, probavu, luči adrenalin, potiče ejakulaciju
• parasimpatikus usporava rad srca, potiče širenje crijeva i probavu, steže dušnice, uzrokuje erekciju

Refleksi – brze, nesvjesne, svrsishodne, nenaučene motoričke reakcije na primljeni podržaj bez sudjelovanja kore velikog mozga.

• refleksni luk – čine osjetilni i motorički neuron te međuneuron
• prirodni refleksi su gutanje, kašljanje, kihanje itd.