Filozofija je znanost koja proučava sve što postoji.

  • ona djeluje radi znanja a ne radi koristi
  • naziv dolazi od grčkog jezika; filos- ljubav i sofos- mudrost
  • filozofija je slobodna znanost
  • temeljni preduvjeti filozofije jesu: čuđenje, divljenje, znatiželja i sumnjanje
  • filozofirati znači sumnjati
  • filozofija  ima razvoj ali ne i napredak

Filozofske grane su:

  • metafizika, ontologija, filozofska antropologija, filozofija spoznaje (gnoseologija), etika, estetika, logika, filozofija prirode (kozmologija), filozofska teologija (teodiceja)

Metafizika je grana filozofije koja proučava biće kao biće sve što mu kao takvomu pripada

  • grč. meta ta fisika (nešto iznad prirode)
  • temeljne činjenice metafizike su:
    • biće (ens) – to je ono što jest i što na sve načine postoji
    • bit (essentia) – je temeljni princip bića, to je ono što čini biće, njegov sadržaj
    • bitak (esse) – je ono što je potrebno da bi biće bilo biće
  • Toma Akvinski kaže da biće ima 4 svojstva; ono je lijepo, vjerno, istinito i dobro
  • Metafizika ima materijalni i formalni oblik; materijalni čini cjelokupna stvarnost, a formalni čini biće ukoliko ono jest
  • razlikujemo bića na slijedeće podjele:
    • živa i neživa
    • razumska i nerazumska
    • duhovna i materijalna
    • nužna i nenužna

Ontologija je opća metafizika, srž metafizike

  • bitak je ukupnost svega što jest, nešto što u sebi postoji
  • koncepcije kakav bitak može biti:
    1. monizam (jedno načelo)
    2. dualizam (dva oprečna načela)
    3. pluralizam (više načela)
  • teorije o bitku:
    1. materijalizam – bitak je materija, a duh je sekundaran
    2. idealizam – ideja kao osnova svega

Filozofska antropologija je grana filozofije koja odgovara na pitanje što je čovjek i po čemu se razlikuje od drugih bića

  • čovjek je razumsko biće koje svojim razumom nadilazi materijalno ograničeno ovdje i sada te dolazi do shvaćanja općeg i nužnog
  • razum čovjeku omogućava da upravlja svjesno, da zna što i zašto radi
  • osoba je definirana po razumu i slobodnoj volji
  • osobine osobe:
    1. racionalnost (sposobnost za apstraktno mišljenje koje nadilazio ono što je neposredno prisutno ovdje i sada)
    2. samosvijest
    3. vladanje sobom i svojim aktivnostima
  • tri najpoznatija antropologa su M. Scheller, H. Plessner, A. Gehlen

Gnoseologija je filozofija spoznaje

  • spoznaja je utvrđivanje istine, a njen rezultat je znanje
  • utemeljio John Locke u 17. st.
  • proučava sposobnost i domet ljudske spoznaje
  • čin spoznavanja očituje se u trima elementina:
    1. subjekt koji spoznaje
    2. objekt koji spoznajemo
    3. čin spoznavanja
  • proizlazi iz Kantovog pitanja „što mogu znati?“
  • dvije struje filozofa postoje u gnoseologiji:
    1. oni koji smatraju da prvo spoznajemo a potom analiziramo
    2. oni koji smatraju da prvo analiziramo a onda spoznajemo
  • teorije gnoseologije:
    1. EMPIRIZAM – spoznaja je stečena a ne urođena (iskustvom), J.L.
    2. SENZUALIZAM – osjetno iskustvo je izvor spoznaje
    3. RACIONALIZAM – R. Descartes, Spinoza, razum je izvor spozanje
    4. KRITICIZAM – Immanuel Kant, kritička sinteza empirizma i racionalizma, spoznaja je sinteza sadržaja i oblika
    5. INTUICIONIZAM – izvor spozanje je intuicija
    6. IRACIONALIZAM – nerazumski izvor spoznaje; voluntarizam i misticizam
  • podjela gnoseologije s obzirom na doseg i vrijednost:
    1. DOGMATIZAM – istina se uvijek može utvrditi
    2. SKEPTICIZAM – nikako nije moguće spoznati objektivnu istinu
  • teorije istina:
    1. klasična teorija (istina je slaganje misli i stvari)
    2. istinito je ono što je životno korisno
    3. istina je u samom sudu
    4. istina je slaganje predmeta sa samim sobom
    5. istina je čovjek

Etika je filozofija morala

  • moral je skup nepisanih pravila i običaja koji određuju međuljudske odnose i ponašanje s obzirom na pitanje dobra i zla
  • tri temeljne moralne vrijednosti su: dobro, pravedno i ispravno
  • moralno djelovanje se u društvu potvrđuje idealnim sankcijama: odobravanjem i prijeporom
  • savjest je osjećaj moralne odgovornosti i sposobnost prosuđivanja postupaka dobrim ili zlim
  • podjela etičkih teorija s obzirom na moralno djelovanje:
    1. eudajmonizam – ostvarivanje sreće i radosti kao najvišeg ljudskog dobra
    2. hedonizam – uživanje u životu i strastima
    3. utilitarizam – ostvarivanje dobra za što veći broj ljudi
    4. perfekcionizam – usavršavanje i težnja prema savršenstvu
  • Kant piše kategorički imperativ

Estetika je filozofija lijepoga ili filozofija umjetnosti

  • ona ispituje bit, uvjete i kriterije, stvaranja, doživljavanja i prosuđivanja lijepog
  • Platonova ideja lijepog zauzima visoko mjesto ideja u hijerarhiji svijeta a glasi: „umjetnost je oponašanje lijepih stvari koje su kopije ideja“
  • Schelling, Nietzsche, Kant, Hegel

Olovka
Hej ljudi! Ovo je Olovka - naš kolektivni simbol za sve autore koji su pripomogli u pisanju ovoga teksta.

    Svidjet će vam se

    Ostavi komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

    Više u:Filozofija