Kratka skripta iz uvoda u filozofiju

Filozofija je znanost koja proučava sve što postoji.

• ona djeluje radi znanja a ne radi koristi
• naziv dolazi od grčkog jezika; filos- ljubav i sofos- mudrost
• filozofija je slobodna znanost
• temeljni preduvjeti filozofije jesu: čuđenje, divljenje, znatiželja i sumnjanje
• filozofirati znači sumnjati
• filozofija  ima razvoj ali ne i napredak

Filozofske grane su:

• metafizika, ontologija, filozofska antropologija, filozofija spoznaje (gnoseologija), etika, estetika, logika, filozofija prirode (kozmologija), filozofska teologija (teodiceja)

Metafizika je grana filozofije koja proučava biće kao biće sve što mu kao takvomu pripada

• grč. meta ta fisika (nešto iznad prirode)
• temeljne činjenice metafizike su:
  • biće (ens) – to je ono što jest i što na sve načine postoji
  • bit (essentia) – je temeljni princip bića, to je ono što čini biće, njegov sadržaj
  • bitak (esse) – je ono što je potrebno da bi biće bilo biće
• Toma Akvinski kaže da biće ima 4 svojstva; ono je lijepo, vjerno, istinito i dobro
• Metafizika ima materijalni i formalni oblik; materijalni čini cjelokupna stvarnost, a formalni čini biće ukoliko ono jest
• razlikujemo bića na slijedeće podjele:
  • živa i neživa
  • razumska i nerazumska
  • duhovna i materijalna
  • nužna i nenužna

Ontologija je opća metafizika, srž metafizike

• bitak je ukupnost svega što jest, nešto što u sebi postoji
• koncepcije kakav bitak može biti:
  1. monizam (jedno načelo)
  2. dualizam (dva oprečna načela)
  3. pluralizam (više načela)
• teorije o bitku:
  1. materijalizam – bitak je materija, a duh je sekundaran
  2. idealizam – ideja kao osnova svega

Filozofska antropologija je grana filozofije koja odgovara na pitanje što je čovjek i po čemu se razlikuje od drugih bića

• čovjek je razumsko biće koje svojim razumom nadilazi materijalno ograničeno ovdje i sada te dolazi do shvaćanja općeg i nužnog
• razum čovjeku omogućava da upravlja svjesno, da zna što i zašto radi
• osoba je definirana po razumu i slobodnoj volji
• osobine osobe:
  1. racionalnost (sposobnost za apstraktno mišljenje koje nadilazio ono što je neposredno prisutno ovdje i sada)
  2. samosvijest
  3. vladanje sobom i svojim aktivnostima
• tri najpoznatija antropologa su M. Scheller, H. Plessner, A. Gehlen

Gnoseologija je filozofija spoznaje

• spoznaja je utvrđivanje istine, a njen rezultat je znanje
• utemeljio John Locke u 17. st.
• proučava sposobnost i domet ljudske spoznaje
• čin spoznavanja očituje se u trima elementina:
  1. subjekt koji spoznaje
  2. objekt koji spoznajemo
  3. čin spoznavanja
• proizlazi iz Kantovog pitanja „što mogu znati?“
• dvije struje filozofa postoje u gnoseologiji:
  1. oni koji smatraju da prvo spoznajemo a potom analiziramo
  2. oni koji smatraju da prvo analiziramo a onda spoznajemo
• teorije gnoseologije:
  1. EMPIRIZAM – spoznaja je stečena a ne urođena (iskustvom), J.L.
  2. SENZUALIZAM – osjetno iskustvo je izvor spoznaje
  3. RACIONALIZAM – R. Descartes, Spinoza, razum je izvor spozanje
  4. KRITICIZAM – Immanuel Kant, kritička sinteza empirizma i racionalizma, spoznaja je sinteza sadržaja i oblika
  5. INTUICIONIZAM – izvor spozanje je intuicija
  6. IRACIONALIZAM – nerazumski izvor spoznaje; voluntarizam i misticizam
• podjela gnoseologije s obzirom na doseg i vrijednost:
  1. DOGMATIZAM – istina se uvijek može utvrditi
  2. SKEPTICIZAM – nikako nije moguće spoznati objektivnu istinu
• teorije istina:
  1. klasična teorija (istina je slaganje misli i stvari)
  2. istinito je ono što je životno korisno
  3. istina je u samom sudu
  4. istina je slaganje predmeta sa samim sobom
  5. istina je čovjek

Etika je filozofija morala

• moral je skup nepisanih pravila i običaja koji određuju međuljudske odnose i ponašanje s obzirom na pitanje dobra i zla
• tri temeljne moralne vrijednosti su: dobro, pravedno i ispravno
• moralno djelovanje se u društvu potvrđuje idealnim sankcijama: odobravanjem i prijeporom
• savjest je osjećaj moralne odgovornosti i sposobnost prosuđivanja postupaka dobrim ili zlim
• podjela etičkih teorija s obzirom na moralno djelovanje:
  1. eudajmonizam – ostvarivanje sreće i radosti kao najvišeg ljudskog dobra
  2. hedonizam – uživanje u životu i strastima
  3. utilitarizam – ostvarivanje dobra za što veći broj ljudi
  4. perfekcionizam – usavršavanje i težnja prema savršenstvu
• Kant piše kategorički imperativ

Estetika je filozofija lijepoga ili filozofija umjetnosti

• ona ispituje bit, uvjete i kriterije, stvaranja, doživljavanja i prosuđivanja lijepog
• Platonova ideja lijepog zauzima visoko mjesto ideja u hijerarhiji svijeta a glasi: „umjetnost je oponašanje lijepih stvari koje su kopije ideja“
• Schelling, Nietzsche, Kant, Hegel