Revizija usvojenog znanja iz Hrvatskog jezika

Srednjovjekovna književnost

Srednjovjekovnu književnost u Europi dijelimo na četiri važne sastavnice:

1. liturgijska literatura: čine ju književna djela vezana uz crkvene obrede i Svetu Misu (misali, psaltiri, priručnici, brevijari, obrednici).

2. nabožno-poučna literatura: apokrife (pripovijetke sa stvarnim ličnostima i događajima kojima su pridodane nadnaravne sile), vizije (viđenja budućnosti, svemira), ispovijesti (pripovijesti o dramatičnim trenucima i vjeri), parabole (poredbene priče) i egzempli (priče koje na primjerima ukazuju na moral)

3. usmeni nacionalni epovi: viteški romani

4. trubadurska poezija

U srednjem vijeku razlikujemo 2 stilske faze u umjetnosti i arhitekturi:

1. provincijski stil: nalazi se na prijelazu antike i srednjega vijeka, ne ubrajamo ga u srednji vijek ali se vremenski očituje

2. romanika: prvi pravi srednjovjekovni stil, karakterizira ga čvrsti romanički stav

3. gotika: elegancija, vitraji, svijetlost, veličanje i dostizanje Boga

patristika- doba crkvenih otaca > Sv. Augustin

skolastika- doba crkvenih učitelja > Toma Akvinski

Pjesan o Rolandu

-je starofrancuski nacionalni ep koji datira iz 12. stoljeća a čija se radnja odvija u 8. stoljeću i opisuje događaje vezane uz povratak markgrofa Rolanda i njegove vojske u Franačku nakon ratovanja sa Saracenima. Ep je pisan desetercima sa pravilnim asonancama i strofama nejednake duljine, sadrži 4002 stiha i odlikuje se jednostavnošću kompozicije.

-pojmovi karakteristični za ulomak iz epa (Čitanka 1., Školska knjiga) su: mač Durendal, rog Olifant, mea culpa (moj grijeh), zasjeda, smrt, čast, heroizam.

Pjesan o Cidu

-je najstariji španjolski književni spomenik, datira iz oko 1140. g. (12. st.), a opisuje prognanstvo i slavni povratak Rodriga Diaz de Bivara zvanog Cid. Ep je sadržan od 3730 stihova i podijeljen je u 3 pjevanja. Prvo pjevanje govori o Cidovu prognanstvu, a druga dva od udaji njegovih kćeri i životnim zgodama.

Pjesma o Nibelunzima

-je najveći staronjemački ep koji datira oko 1200. g., raspada se na dva dijela; na onaj legendari o ženidbi Siegfrieda i Brunhilde i umorstvu Siegfrieda, te na onaj povijesni o kralju Atili i propasti Brugundije. Radnja zauzima prostore Burgundije i Islanda, se sadrži od 39 pjevanja i nibelunških strofa (četverostisi sa parnim rimama),pisac je najvjerojatnije bi Austrijanac, a pronađeno je nekoliko verzija samog epa. Ep je izgubio na popularnosti u kasnom srednjem vijeku i tek postaje popularan buđenje nacionalne svijesti Nijemaca u 19. stoljeću. Ova priča inspirirala je mnoge umjetnike poput Richarda Wagnera koji je skladao „Nibelunški prsten“.

-likovi koji se pojavljuju u ulomku iz epa (Čitanka 1., Školska knjiga) su: Gunther, Kriemhilda, Hagen, Siegfried i Brunhilda.

Kalevala

-je zbirka finskih narodnih pjesama iz 12. stoljeća, sakupljenih i službeno objavljenih tek u 19. stoljeću od finskog liječnika Eliasa Lonnrota. Ep se sastoji od 23000 osmeraca i 50 runa (pjevanja).

VITEŠKI ROMAN

Roman o Tristanu i Izoldi

-je stari viteški roman iz keltskog ciklusa viteških romana, govori o nesretnoj ljubavi viteza i njegove djeve, radnja se odvija na području Engleske i Francuske. Tristana se u epu prikazuje kao odvažnog viteza, ratnika, kao simbolom kršćanskog nauka i morala koji je spreman dati život za svoju djevu i domovinu. Najstariji prijevod datira od prevoditelja Thomasa Beroula (fr.) iz 12. st. i Gottfrieda von Strassbourga (njem.) iz 13.st. Od novijih obradbi ističe se ona Richarda Wagnera „Tristan i Izolda“.

– likovi koji se pojavljuju u ulomku iz epa (Čitanka 1., Školska knjiga) su: Kahedrin, Tristan, Izolda bijelih ruku, plavooka Izolda (ili plavokosa Izolda).

TRUBADURSKA POEZIJA

Bertrand de Ventadorn, 12. stoljeće

Minnesangeri, truveri, trubaduri.

Pastorale, albe, prepirke.

Dramski oblici srednjega vijeka: moralitet, liturgijska drama, mirakul, pasija.

Najvažnija djela srednjeg vijeka: Roman o Ruži, Božanstvena komedija, Canterburyjevske priče.

Franjo Pešut
Glavni urednik i osnivač portala olovka.com.hr. Diplomirao komparativnu književnost i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

    Svidjet će vam se

    Ostavi komentar